Prilagođeno pretraživanje

srijeda, 20. travnja 2011.

Petar Iljič Čajkovski (1840.-1893.)


Petar Iljič Čajkovski (1840.-1893.)

 Studirao na petrogradskom Konzervatoriju, a predavao je harmoniju na Konzervatoriju u Moskvi i pisao glazbene kritike.
 Materijalnu neovisnost i boravak u inozemstvu omogućila mu je njegova mecenatkinja Nadežda von Meck, a njihovo dopisivanje važan je izvor podataka o stvaralačkom radu i estetskim pogledima Čajkovskoga.
 Nastupao je kao dirigent vlastitih djela po Rusiji, Europi i SAD-u. Javio se u ruskoj glazbi istodobno sa skladateljima Novoruske škole, tzv. grupom Petorice, a njihovo stvaralaštvo se međusobno dopunjuje.
 Po svom glazbenom izrazu je kasni romantičar, a prožima svoja djela ruskim duhom u melodiji i sadržaju svojih opera.

Djela Petara Iljiča Čajkovskog

 Opere: 

 
 "Romeo i Julija"
 "Evgenij Onjegin"
 "Pikova dama"
 Baleti:
 "Labuđe jezero"
 "Trnoružica"
 "Ščelkunčik"

 Koncerti: 
 
 1. koncert za glasovir i orkestar u b-molu op.23
 2. koncert za glasovir i orkestar u G-duru op.44
 3. koncert za glasovir i orkestar u Es-duru op.75
 Koncert za violinu i orkestar u D-duru op.35

Preporuka za slušanje
 R. Schumann: Koncert za klavir i orkestar u a-molu, op.54
 E.grieg: Koncert za klavir i orkestar u a-molu, op.
 A.Dvorak: Koncert za violončelo i orkestar u h-molu
 J.Brahms: Koncert za violinu i orkestar u d-molu,op.77.

 F.Liszt: Koncert za klavir i orkestrar u Es-duru
 P.I. Čajkovski: Varijacije na rokoko temu za violončelo i orkestar u A-duru,op. 33.

Felix Mendelssohn (1809.-1847.)


Felix Mendelssohn (1809.-1847.)
 Skladatelj.
 Virtuozni pijanist.
 Orguljaš.
 Dirigent.
 Organizator glazbenog života.


 S devet godina debitirao je kao pijanist, a sa 17 napisao svoje majstorsko djelo uvertiru "San ljetne noći".Kao skladatelj postao je slavan u Engleskoj, gdje je više puta gostovao dirigirajući vlastita djela.
 Od 1835. glavni je dirigent koncerta "Gewendhaus" u Leipzigu. Tu osniva 1843. konzervatorij, a Leipzig podiže u red glavnih europskih glazbenih središta. Skladao je pet simfonija, razne koncerte, scensku glazbu, oratorije, kantate i solo pjesme.

 Najpoznatije uvertire:
 
 San ljetne noći i Hibridi.
 Talijanska i Škotska simfonija.
 Ciklus minijatura za glasovir Pjesme bez riječi.

Koncert

Koncert
 
 Koncert za solo instrument i orkestar jedini je glazbeni oblik koji u razdoblju romantizma nije doživio većih promjena.
 Obvezna trostavačnost.
 Koncerti iz romantizma duži od klasičnih.
 Novost – ravnopravniji dijalog između solista i orkestra u iznošenju osnovnih sadržaja – tema.
 Namijenjen glasoviru i violini, povremeno i ostalim instrumentima.
 Violinski koncert u e-molu F.Mendelssohna.
 Glasovirski koncert u b-molu P.I. Čajkovskog.

Romantička Suita

Romantička Suita

 Nestala s barokom, ponovno se pojavljuje u romantizmu.
 Stavci nisu samo plesovi i nisu obvezno u istom tonalitetu.
 Većina stavaka ima naslove ili čak programe.

Najpopularnije suite

 Karneval Roberta Schumanna
 Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog
 Karneval životinja Camille Saint-Saënsa.

Suita

 Može nastati i spojem najzanimljivijih odlomaka iz glazbe za veća scenska djela, npr:
 Arležanka i Carmen G.Bizeta i Peer Gynt E.Griega
 San ljetne noći F.Mendelssohna
 Ščelkunčik P.I. Čajkovskog

Koncertna Uvertira

Koncertna Uvertira:

 Samostalna orkestralna skladba namijenjena koncertnom izvođenju.
 U 19.st. Koncertna uvertira je samostalno orkestralno djelo koje ima izvanglazbeni sadržaj.
 Zbog programnosti i jednostavačnosti, koncertne uvertire bliske su simfonijskim pjesmama, pa je ponekad među njima teško odrediti granicu.


Skladatelji:

 P.I.Čajkovski
 J.Brahms
 H.Berlioz
 F.Mendelssohn
 V.Lisinski

Nastanak uvertire:

 Prvu uvertiru napisao je 1660. J.B. Lully.
 Njegove opere i baleti počinjali su tzv. francuskom uvertirom.
 1690. Alessandro Scarlatti stvorio je talijansku uvertiru nazvanu simfonia.
 Uvertiru su posebno razvili u 18.st stoljeću Gluck i Mozart.

Preporuka za slušanje:

 L. van Beethoven: Egmont, uvertira
 P. I. Čajkovski: Uvertira 1812.
 F.Mendelssohn: Hebridi
 J.Brahms: Akademska svečana uvertira
 Vatroslav Lisinski: Bellona